Dobro dosli na moj blog.




PRAVILA NUN SUKUNA I TENVINA – Definicija nun sukuna – To je nevokalizovano slovo koje je stabilno i u izgovoru i u pisanju. Ono obično dolazi u imenicama,glagolima i česticama.Nun se smatra kao originalno slovo Harf bez vokala zove se sakin - - ii u tom slučaju iznad sebe ima znak u obliku malog kružića (sukun) - Definicija tenvina Sam tenvin smatra se kao nultirano slovo nuna (nun sa sukunom) i dodatno slovo koje se priključuje kraju riječi,kao što je na primjer – Što se tiče pisanja ,kratki vokali se udvostruče i dobije se tenvin koje se izgovoga - - en, - -in i -- --un Tenvin u slučaju stajanja Tenvin en - -,pri stajanju mjenja se elifom npr.- Tenvin sa dammom i kesrom - , - , Izuzetak je na jednom mjestu u Kur'anu: - Nun sukun i nun tenvin imaju 4 pravila 1.El-Izhar 2.El_Idgam 3.El-Iklab 4.El-Ihfa'u EL IZHAR- Riječ izhar je infinitiv glagola juzhir U jezičkom smislu znači:jasan,jasnoča U tedžvidskom smislu znači:izlazak harfa iz izhodišta bez gunneta. Harfovi izhara su: DEFINICIJA KADA POSLIJE NUN SUKUNA ILI NUN TENVINA DOĐE JEDNO OD IZHAROVIH SLOVA TADA ĆE SE NUN SUKUN ILI NUN TENVIN IZGOVORITI JASNO. Vadžib je primjeniti izhar. Ovaj izhar zove se i IZHAR HALQIJJ što znači grleni izhar,zato što sva izharova slova izlaze iz grla. Nun sukun može doći i jednoj ili dvije riječi A nun tenvin samo u dvije riječi Primjeri: (Nun sukun) u jednoj riječi 1 ن _ ء ......... يَنْاَءنَ ( سورة الانعام) . 2 ن _ه ........ اَلاَنْهاَر ُ 3 ن _ع ........... اَنْعَمْتُ 4 ن_ ح ............ تَنْحِتُونَ 5ن_ غ ......... فٍََسَيُنْغِضُونَ 6ن_ خ .......... الْمُنْخَنِقَةُ (nun sukun u dvije riječi) 1 ن _ ء ............ مَنْ امَنَ 2 ن _ه ........ كَنْ هَادٍ 3 ن _ه ........ اِنْ عاِمْتُمْ 4 ن _ه ........ فَمَنْ حَاجَّكَ َ 5 ن _غ ........ مَنْ غِسْلِنْ(سورة الحاقة) 6 ن_ خ ......... نَنْ خَشِيَ(سورة ق ). Tenvin u dvije riječi 1 _ ء { كُفُواً أَحَدٌ 2 _ ه { سَلاَمٌ هِىَ 3_ ع { اَجْراً عَظِيما ً 4_ ح { عَزِيزٌ حَكِيم ٌ 5 _ غ { وَ رَبٌّ غَفُر ٌ 6_ خ { لَطِيفٌ خَبِيرٌ Napomena:nakon što se izgovori nun sukun ili tenvim nesmije se odvojiti jezik od nepca sve dok glas potpuno ne utihne,a potom izgovoriti grleno slovo. Takodže treba paziti da nedođe do odskakanja nun sukuna ili tenvina ili da se na njima ne pauzira. EL IDGAM Je infinitiv glagola adgama Dijeli se na 2 djela 1)idgam sa gunnetom i 2)idgam bez gunneta¸ IDGAM SA GUNNETOM Će biti kada je na kraju jedne riječi nun sukun ili tenvin(an,en,un) a na početku sljedeče riječi jedno od slova – -ي ن م و Tada će se oni uklapati u u ta slova ali ne potpuno i čuti će se gunneh Ovaj idgam se zove i nepotpuni idgam,prilikom uklapanja slova idgama moraju sačuvati svoja svojstva.Idgam dolazi uvijek u dvije riječi npr: Nun u dvije riječi: ن _ي { مُن يُشَاءُ _ مَيََّشاءُ ن _ ن { مِن نَذِرٍ_ مِنَّذِرٍ ن_م { مِن مَّسَد _ مِمَّسَدٍٍ ن _ و { مِن وَاقٍ ¬_ مِوَّاقِ Tenvin u dvije riječi: _ ي { خَيْراً يَرَهُ _ ن { يَوْمَئِذٍ نَّاعِمَةٌ _ م { صُحُفاً مُّطَهَّرَةً ( سورة البينة.2) _و { وَ وَ الِدٍ مَا وَلَد (سورة البلدز.3 ٍ IZUZETCI: دُنْيَا,بُنْيَانٌ , قِنْوَانٌ صِنْوَانٌ - - Uovim riječima nun se izgovara jasno i čisto(izhar) jer je zajedno sa و vav-om i ي ja-om u jednoj riječi. IDGAM BEZ GUNNETA Definicija:Idgam bez gunneta će biti kada Na kraju jedne riječi bude nun sukunنْ ili tenvi ً ٌ ٍ (an,in,un) a na početku sljedeće bude harf lam ili ra.U tom slučaju će se oni potpuno uklapati u lam,odnosno,ra IZUZETAK je riječ –مَن رَاقٍٍٍِِِِ -(sura el-Qiyame,27 ajet)gdje se primjenjuje pauzalna forma – السكتةsekteh ,a ne idgam.

definicija


El hemsu---اَلْهَمْسُ Jezičko značenje: ŠAPUTANJE Tedžvidsko značenje:IZLAZAK VAZDUHA PRI IZGOVORU SLOVA।ŠAPUTANJE JE NAJVIŠE IZRAŽENO KAD JE SLOVO SA SUKUNOM. Slova koja imaju svojstvo šaputanja : ف ح ث ه ش خ ص س ك ت* فَجَثََّهُ شضخصٌ سَكَتْ El Džehru - Jezičko značenje:ČUJNOST,GLASNOST,ZVUČNOST. Tedžvidsko značenje:ZAUSTAVLJANJE PROTOKA VAZDUHA TOKOM IZGOVORA SLOVA.svojstvo čujnosti je suprotno od šaputanja. Slova koja imaju svojstva čujnosti su : ب ج د ذ ر ز ض ط ظ ع غ ق ل م ن و ي Eš-šiddetu – Jezičko značenje:SNAGA JAČINA Tedžvidsko značenje:ZATVARANJE PROTOKA GLASA TOKOM IZGOVORA SLOVA. Slova koja imaju ovo svojstvo su: ء ج د ق ط ب ك ت Er-Rahavetu – Jezičko značenje:MEHKOST,LABAVOST Tedžvidsko značenje:protok glasa prilikom izgovora stoga što mu je slabo izraženo ili neizraženo ishodište. Slova koja imaju ovo svojstvo su; ح خ ذ ز س ش ص ض ظ غ ف ه و ي Et-Tevessutu Jezičko značenje: UMJERENOST Tedžvidsko značenje:umjerenost tona prilikom izvođenja slova,jer se glas ne prekida potpuno kao kod eš-šiddetu,ali takođe ne prolazi potpuno kao kod er-rahavetu. Umjerenost imaju sljedeća slova: ل ن ع م ر El-Isti'le''u – Jezičko značenje:KREPNOST,POVIŠENOST Tedžvidsko značenje:PODIZANJE NAJVEČEG DIJELA JEZIKA PREMA NEBCU PRILIKOM IZGOVORA ,čime će se povisiti ili ukrupniti ton.slova koja imaju svojstvo krupnosti su: خ ص ض غ ط ق ظ El-Istifalu Jezičko značenje:TANKOST Tedžvidsko značenje:spuštanje jezika do dna usne šupljine tokom izgovora slova Svojstvo tankosti ima 21 harf i to: ء ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ع ف ك ل م ن ه و ي El-Itbaqu Jezičko značenje.POKLAPANJE Tedžvidsko značenje:ljepljenje največeg dijela jezika sa gornjim nebcem i zatvaranje protoka glasa između njih. Samo 4 slova imaju to svojstvo: ص ض ط ظ Postoji jedno tedžvidsko pravilo ,a to je da se svako poklapanje može smatrati krupnošću dok se svaka krupnost nemože smatrati poklapanjem El-Iftahu Jezičko značenjeOTVARANJE Tedžvidsko značenje:RAZDVAJANJE JEZIKA OD GORNJEG NEBCA,što znači spuštanje pšrema dnu usne šupljine ali ne potpuno kao u tankosti. Razlika između tankosti i otvaranja je u tome što se u tankosti jezik spušta do dna a u otvaranju je malo odignut od dna usne šupljine.Sva slova osim 4 koja se poklapaju imaju svojstvo otvaranja ب ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ع غ ف ق ك ل م ن ه و ي Ez-zeleqatu Jezičko značenjeRječitost,govornost Tedžvidsko značenje.brzina , lagahnost jezika prilikom izgovora Ovo svojstvo se ne primjenjuje u praksi. 6 slova ima ovo svojstvo: ف ر م ن ل ب El-Ismatu Jezičko značenje:ZABRANA,ŠUTNJA Tedžvidsko značenjeTEŽINA PRI IZGOVORU SLOVA jer su ova slova daleko od vrha jezika Slova koja imaju to svojstvo su: ءت ث ج ح خ د ذ ز س ش ص ض ط ظ ع غ ق ك ه و ي Es-safiru Jezičko značenjeŠIŠTANJE ZVIŽDUK Tedžvidsko značenjeTO JE DODANI ILI SUVIŠNI GLAS KOJI SE IZRAŽAVA TOKOM IZGOVORA Najviše je izražena kad je na slovu sukun(u sredini ili na kraju riječi) Ta slova su: ز س ص El qalqaletu Jezičko značenjeODSKAKANJE,PRASKANJE,VIBRACIJA Tedžvidsko značenje:vibracija tona tokom izgovora tako da se čuje jedan poseban,jak zvukTokom izgovora qalqale jezik se jako i kratko vremenski pritisne uz nebce a onda se spušta. Uslov qalqale je da slovo bude sa sukunom ili tešdidom. Slova qalqale su:ق ط ب ج د El-linu Jezičko značenjeMEHKOST,LAHKOST Tedžvidsko značenjeIZLAZAK SLOVA BEZ PREPREKA ILI TEŠKOĆA IMA IH 2:و ي Et-tefešši - Jezičko značenje PROŠIRIVANJE Tedžvidsko značenjePROŠIRIVANJE ZRAKA U USTIMA PRILIKOM IZGOVORA SLOVA To sviojstvo ima samo ش Et-tekraru Jezičko značenje:PONAVLJANJE NEKE STVARI NAJMANJE



Tedžvidsko značenje:VIBRIRANJE JEZIKA TOKOM IZGOVORA. Ponavljanje je uvijek prisutno u izgovoru slova r - ر - a mi moramo paziti da nedođe do pretjeranog ponavljanja.Najlakše je da se jezik pripoji za tvrdo nepce.Znaći slovo r - ر - ima svojstvo ponavljanja koje trebamo izbjegavati. El-istitaletu Jezičko značenjePRODUŽAVANJE,ODUGOVLAČENJE Tedžvidsko značenje:PRODUŽAVANJE ILI ODUGOVLAČENJE TONA SA JEDNOM OD DVIJE IVICE JEZIKA TOKOM IZGOVORA SLOVA. Ovo svojstvo ima slovo - .ض EL-Inhirafu Jezičko značenje:SKRETANJE Tedžvidsko značenjeSKRETANJE SLOVA PRILIKOM IZGOVORA TAKO DA SE UČINI DA PREĐE U DRUGO ISHODIŠTE. OVO SVOJSTVO MORAMO IZBJEGAVATI. SVOJSTVO SKRETANJA IMAJU ر ل



UČENJE ISTI'AZE

„Kada hoćeš da učiš Kur'an zatraži od Allaha zaštitu od šejtana prokletog.“
98.ajet sure en-Nahl
Večina učenjaka smatra da je isti'aza preporučena(musteheb).Isti'azeh se izgovara na početku učenja Kur'ana –naglas ako prisustvuju slušaoci ili u sebi ako sami učimo.

UČENJE BISMILLE
Bismile se izgovara na početku ,bilo da se uči početak ,sredina ili kraj sure.
Bismile se ne nalazi na početku sure et-Tewbe pa se zbog toga i ne uči.

Isti'azeh,bismile i sura
Uobićajeno je da se pauzira poslije proučene isti'aze i bismile,a potom da se učenje nastavi,iako učać može i da ne pauzira nego da odjednom prouči isti'azeh,bismilu i prvi ajet neke sure.

Bismila

Zabranjeno je da se bismila uči na kraju jedne sure a zatim da se ,nakon pauze,prouči prvi ajet druge sure jer se može pomisliti da je bismila zadnji ajet predhodne sure.

MJESEČEVI I SUNČEVI HARFOVI

Mjesečevi harfovi su oni kojima se određeni član- ل - jasno izgovara.ima ih 14 a to su:
1. ب
2. ج
3. خ
4. ح
5. ع
6. غ
7. ف
8. ق
9. ك
10. م
11. ه
12. و
13. ي
14. ا


Sunčevi harfopvi su oni kojima se određeni član- ل - potpuno uklapa u sam harf.Ima ih 14 a to su:
1. ت
2. د
3. ذ
4. ر
5. ز
6. س
7. ش
8. ص
9. ض
10. ط
11. ظ
12. ل
13. ن
14. ث

ISHODIŠTE SLOVA
Terminološki ova riječ označava mjesto izlaska slova tokom njihovog izgovaranja,isticanje razlike među slovima u njihovom izgovoru i ishodištu.

Prema mišljenju Ibn Džezeria postoji 17 izlaza koji se svrstavaju u pet grupa:


1. praznina,šupljina grla i usna duplja اَلْجَوْفُ iz ovog izhodipta izlaze dugi vokali ا و ي
2. grloاَلْحَلْقُ
I to-najdublji dio grla za :ء ه
Sredina grla za:ع ح
Prednji dio grla za :غ خ
3. jezikاَللّسَانُ
Kraj jezika za:
Malo ispod ishodišta za :ق
Blizu sredine jezika i mehkog djela nebca za :ك


Jedna od dvije ivice desne ili lijeve strane jezika uz kontakt kutnjaka izlazi glas ض
vrh jezika i korijen gornjih sjekutića za :ت د ط
vrh jezika između gornjih i donjih sjekutića za :ص س ز
vrh jezika i vrh gornjih sjekutića za :ث ذ ظ

4. usne الشَّفَتَيْنٍ

5. nosna šupljina الْخَيْشُومُ
predstavlja ishodište za gunnah(kada se ponovi neko slovo dva puta ni brzo ni sporo).Najviše izraženo gunnah je pod tešdidom.Samo gunnah se nemože opisati ni kao tanko ni kao krupno,ako je iza gunnah krupno slovo onda je i gunnah krupno ili ako je tanko slovo iza gunnah onda je gunnah tanko.
Načini spoznaje izlaza slova:

Slovo se mora izgovoriti sa sukunom s tim da se predhodno slovo (elif) vokalizira fethom ,damom,kesrom.gdje stane zvuk prilikom izgovora tu je ishodište tog slova.



II dio

SVOJSTVA SLOVA


صِفاتُ الْحُرُوفِ

-صِفاتُ (sifat-svojstvo) U jezičkom smislu označava stalne i nestalne osobine slova,a one se ispoljavaju u izgovoru glasova.Prema amišljenju IBN džezerija imamo sedamnaest svojstava koja se dijele na
Stalna i
Nestalna svojstva

STALNA SVOJSTVA

Su ona svojstva koja se stalno bez ikakve promjene ispoljavaju u toku izgovora slova
SVOJSTVA KOJA IMAJU SVOJE PARNJAKE


Čujnost18
الجهر ء ب ج د ذ ر ز ض ط ظ ع غ ق لم ن و ي Šaputanje10
الهمس ق ح ث ه ش خ ص س ك ن
Snaga8
الشدة ا ج د ق ط بك ت Labavost15
الرخاوة ث ح خ ذ ز س ش ص ض ظ غ ف ه و ي
Umjerenost ل ن ع م ر 5 التوسط
tankost21
الاستفال ء ب ت ث ج ح د ذ ر ز س ش ع ف ك ل م ن ه و ي 7 Krunoća
لاستعلاءُ خ ض ص غ ط ق ظ
otvaranje24
الانفتاح ء ب ن ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ع غ ف ق ك ل م ن ه و ي 4poklapanje
الاطباق ص ض ط ظ
Zatišje22
الاصمات ء ت ث ج ح خ د ذ ز س ش ص ض ط ظ ع غ ق ك ه و ي 6 riječitost
الذلاقة ف ر م ن ل ب


DEFINICIJA SVOJSTAVA



Svojstva koja nemaju svoje parnjake
1 ش Proširivanje التفشى
1 ر Ponavljanje التكرار
1 ض Produživanje الاستطالة
2 ل ر Skretanje الانحراف
2 و ي Mehkost,lahkost اللين
3 س ص ز Zvižduk,šištanje الصفير
5 ق ط ب ج د Odskakanje,vibracija القلقلة
_________________

osnove tedžvida


ET-TEDŽVID

Jezičko značenje tedžvida
Riječ tedžvid između ostalog znači dotjerivanje uljeppavanje-izvedena je od glagola جَوََدَ koji znači dotjerati,uljepšati,poboljšati. Riječ tedžvid bila je poznata i u vrijeme ashaba.
Terminološko značenje tedžvida
Kur'anski glasovi (slova i vokali) imaju određene izlaze koje prilikom izgovora trebamo znati,da bi pravilno izgovorili te glasove kako nebi došlo do njihove međusobne zamjene čime se mijenjaju i značenja kur'anskih riječi,što je sa islamskog stanovišta nedopustivo.Slova posjeduju stalna i nestalna svojstva koja se manifestuju samo u slučajevima kada su glasovi u uzajamnoj vezi. U toku učenja Kur'ana slova treba izgovarati prirodno i jasno,precizno i pažljivo,bez neprirodnog naprezanja ,samoljubivog isticanja i egoističnog dokazivanja.
Definicija tedžvida Tertil(tedžvid) je pravilno i precizno izgovaranje glasova,te poznavanje i praktična primjena pauzalnih formi. اَلتَّرْتِيلُ تَجْوٍِيدُ الْحُرُوفِ وَ مَعْرِفَة ُ الْوُقُوف Ovu definiciju izrekao je Alija,r.a.,tumačeći 32 ajet sure el-Furkan: (...)وَ رَتَّلناَهُ تَرْتيِلاً „...i Mi sve ajet po ajet objavljujemo“
Podjela tedžvida
Tedžvid se djeli na
a) teoretski dio -عِلْمِيٌ
b)praktični dio عَمَلِيٌ
Teoretski dio obuhvata učenje osnovnih pravila potrebnih za učenje Kur'ana।Teorijski dio je fard kifaje,odnosno kolektivna obaveza muslimana.
Praktični dio obuhvata učenje po pravilima i kriterijima tedžvidske znanosti, i to je fard 'ajn tj. individualna obaveza i odgovornost,bilo da se uči cijeli Kur'an, sura ili ajet. Kur'an se može učiti brže i sporije.Tempo se određuje prema vlastitim sposobnostima.U tom smislu tedžvid se djeli na:
1.TAHKIK- za početnike
2.TERTIL-lagahno učenje
3.TEDWIR-odmjereno učenje
4.HARD- brzo učenje